I bankari se boje pada cijena nekretnina

U posljednje vrijeme sve se više govori o oštrom padu dionica, kako na američkoj tako i na domaćoj burzi.

Cijene na hrvatskom tržištu nekretnina već neko vrijeme stagniraju ili su u blagom padu, što potvrđuju i podaci internetskog portala za nekretnine i turizam Crozilla.com. Internetski portal za nekretnine Crozilla.com istražio je postoji li korelacija između kretanje Crobex-a i kretanja cijena nekretnina na domaćem tržištu.


Za mišljenje smo pitali Josipa Ticu, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjaka za nekretnine koji smatra da je malo vjerojatno da bi se takva veza mogla dokazati, budući da do sada nije zabilježen značajan pad u indeksima traženih i/ili postignutih cijena nekretnina.

Budući da Crozille.com na svojim stranicama ima više od 13 000 oglašenih nekretnina (stanovi, kuće, gradilišta…) pitali smo prof. Ticu hoće li se pad cijena jednako odraziti na sve nekretnine, ukoliko do njega dođe: „Prvo se moramo zapitati o uzrocima manjih cijena. One prvenstveno proizlaze iz dva faktora, a to su pad kupovne moći građana te konstantan porast broja izgrađenih stanova“, tvrdi prof. Tica. Očigledno je da se zbog pada kupovne moći prodaje manje stanova nego inače, a prodaju se oni stanovi koji imaju najbolji omjer lokacije / kvadrature/ kvartovske infrastrukture / razmještaja te broja soba i cijene. Agencije za promet nekretninama s kojima Crozilla surađuje također potvrđuju da se i dalje dobro prodaju oni stanovi čija je cijena realna, a oni nekvalitetni čija je cijena u samom startu prenapuhana danas puno teže pronalaze svoje kupce. Prema podacima Crozille najviše se traže dvosobni i trosobni stanovi dok su najtraženiji kvartovi Centar, Trešnjevka i Jarun.

Prof. Ticu smo upitali i koga će, po njegovom mišljenju, pad cijena najviše pogoditi. On tvrdi da će pad cijena nekretnina najviše pogoditi građevinare opterećene kreditima. „Oni su plaćali zemlju i ostale ulazne troškove pod pretpostavkom da pada cijena neće biti. Pad cijena predstavlja veliku prijetnju i bankarima jer bi onaj udio populacije čiji je omjer kredita i vrijednosti nekretnine u pozitivi, mogao početi vraćati ključeve umjesto rata kredita“, smatra Tica. Slična situacija dogodila se i u SAD-u, no kod nas je takvih stanova malo jer su krediti s malim udjelom kupca kod nas plasirani tek prije 2-3 godine. Osim toga, „udio stanovnika s kreditom je znatno manji u odnosu na bilo koju tranzicijski zemlju i u pravilu se radi o mlađima od 45 godina“, rekao je Tica.

Na pitanje Crozille hoće li kriza na tržištu nekretnina pomoći u kategorizaciji stanova (novi, stari, adaptirani…) te na taj način utjecati na formiranje adekvatnih cijena nekretnina, prof. Tica odgovara: „Još dugo vremena će rabljeni stanovi s cijenom koketirati novima iz najmanje dva razloga. Prvo, stari stanovi su u prosjeku bliže centru i sukladno tome vrijednost zemlje je daleko veća od novogradnji iz npr. Jaruna, Laništa ili slično. Također, javna je tajna da je kvaliteta gradnje s kraja osamdesetih godina još uvijek nedosanjani san za građevinare i da su građani to spremni platiti. Npr. vrhunac predtranzicijske stanogradnje u naseljima kao što su Sloboština i dan danas ostavlja sve što je nakon toga sagrađeno u sjeni po pitanju urbanizma, kvartovske infrastrukture i sličnog. Naravno, čast iznimkama, jer danas imamo nekoliko blokova ili čak naselja koju su veći investitori sagradili s nekim urbanističkim i infrastrukturalnim smislom”, zaključio je Tica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>