Hoće li kamate pasti kada država smanji svoje zaduživanje?

Goran Vorkapić iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke smatra da je najlakše napasti banke kada se priča o visini kamata, stoga portal Crozilla.com donosi lice i naličje ove teme.

Većini je građana u Hrvatskoj zaduživanje bankama jedina mogućnost kada razmišljaju o kupnji stana i svi se oni slažu oko jednog: ne žele čitav život robovati visokim ratama kredita.   U kontaktu s mogim našim bankama došli smo do informacija kako one svojim klijentima pružaju razne pogodnosti u obliku povoljnijih kamatnih stopa, no postavlja se pitanje da li je to dovoljno?

Doznajemo iz banaka

Goran Vorkapić iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke, za Crozilla.com kaže da kamatu treba gledati prije svega kao cijenu novca na koju utječe više faktora, od kojih je jedan od najbitnijih rizik zemlje. Nadalje, nabraja i ostale faktore: količina novca je ograničena, a novca je na tržištu sve manje u situaciji kada ga država stalno treba posuđivati, a što je manje robe na tržištu za kojom postoji potražnja kamate rastu.
– „Za Hrvatsku je cijena novca visoka i to je prvi razlog zašto su kod nas kamatne stope visoke. Kamate će
pasti kada se urede državne financije, jer će tada pasti rizik zemlje koji pak utječe na cijenu zaduživanja
naših banaka vani. Naime, što je strancima veći rizik naplate u određenoj zemlji, oni traže veću kamatu
za svoj rizik.“ – objasnio je Vorkapić.

Danijela Trbović, voditeljica odnosa s javnošću Erste banke,  za portal Crozilla.com  kaže:  “Iako je 2009. godinu okarakterizirao porast aktivnih kamatnih stopa, tijekom 2010. godine vidljiv je trend njihove stabilizacije te određena blaga korekcija na niže. Eventualni nastavak tih trendova ovisit će, prije svega o  tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika.” – zaključila je Trbović.

Kamate vani i kod nas

Na pitanje o razlici kamata kod nas i u  Europi, Silvija Bareša, predstojnica ureda uprave i komunikacija Splitske banke, za portal Crozilla.com kaže da je visinu aktivnih kamatnih stopa u svijetu i kod nas vrlo teško uspoređivati, jer ovise o mnoštvu čimbenika poput: makroekonomskih rizika, cijena zaduživanja banaka, regulatornih troškova, itd.. Nadodaje i to da je teško uspoređivati kamatne stope između zemalja „stare“ i „nove“ Europe, s obzirom da su se izbivanjem financijske krize našle u bitno različitim okolnostima, s time da su reakcije i ciljevi monetarne politike bili drugačiji.

Prosječne kamatne stope na dugoročne stambene kredite u Hrvatskoj i Eurozoni 2003. – 2010.

Silvija Bareša za portal Crozilla.com objašnjava kako je mnogo razloga za porast kamatne stope od izbivanja krize te kao neke od razloga navodi: “Rast troškova financiranja banaka  – kod domaćih izvora snažno su porasle kamatne stope na depozite , ali istovremeo i troškovi zaduživanja na međunarodnim tržištima. Zatim, rast rizika na makroekonomskoj razini koji dovodi do povećanja cijene zaduživanja države , a posljedično i svih ostalih domaćih sektora. Osim toga, visoke potrebe države za (re)financiranjem na domaćem financijskom tržištu pridonijele su rastu troškova zaduživanja i ostalim domaćim sektorima (stanovništvo, poduzeća) i na kraju,  veći rizik plasmana – uslijed pogoršanja financijske pozicije kućanstava i poduzeća, rastu i potrebe za rezervacijama u posljednje dvije godine.“ – objasnila je Bareša.

Na subjektivno pitanje što bi se trebalo promijeniti u državi da mladi mogu računati na otplatu kredita u roku 20 godina po fiksnim kamatama, Vorkapić odgovara da se država mora prestati zaduživati i početi živjeti od svoga rada, a ne od zaduživanja. – „Kad država uredi samu sebe, pomoći će i gospodarstvu da stane na svoje noge. Do tada, nažalost nema nižih kamata. Uzmemo li u obzir da je slijedeća godina predizborna, možemo se nadati da će se situacija u državi promijeniti na bolje, ali ne u tako skorijoj budućnosti. “ –zaključuje Vorkapić.

Računica „povoljnijih“ kamata

Prema posljednjem istraživanju  portala Crozilla.com  ustanovljeno je da za kredit od oko 70.000,00 eura, kroz 30 godina kreditne zaduženosti bankama morate vratiti čak preko 160.000,00 eura. Dakle, čak 90.000,00 eura više nego što ste posudili.

„S obzirom na činjenicu da bankama kroz godine i godine kreditne zaduženosti ostavljamo vrlo velik dio svojih primanja , tj. bankama poklonimo više nego što smo od njih posudili, s pravom možemo reći da je kamata  i dalje zaista  visoka.“ – smatra Ivana Beljan sa portala Crozilla.com.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>