Cijene stanova pale i u listopadu

Podaci portala Crozilla.com pokazuju kako su prosječne tražene cijene stanova tijekom mjeseca listopada pale za 0,3 posto na mjesečnoj, te 3,5 posto na godišnjoj razini.
12.11 Nije novost da su cijene stanova niže i u odnosu na prethodne godine, a prema Crozillinim su podacima bile za 5 posto niže no 2011. godine, oko 7 posto niže no u listopadu 2010.godine. U odnosu na one iz istog mjeseca 2009. godine prosječne tražene cijene su tijekom listopada bile niže za više od 12 posto, te preko 20 posto niže no tijekom listopada 2008.godine.
Ivan Bižanović, prokurist agencije Lika nekretnine d.o.o., za portal Crozilla.com rekao je kakvo je stanje na tržištu nekretnina na području Like: „U odnosu na prošlu godinu cijene su pale u prosjeku 20 posto, ako je stan u Otočcu i Gospiću bio 1000 eura po „kvadratu“ , sada ga možete kupiti za 800 i niže eura po metru kvadratnom. Bižanović dodaje kako su pale i cijene na moru, primjerice apartmani u Senju čija je cijena bila 1450 eura po metru kvadratnom sada se prodaju po 1100 eura po „kvadratu“, zatim navodi kako je u Novalji prosjek bio 1600 eura, a sada ima stanova koji se prodaju po cijeni kvadratnog metra od 1200 eura pa na dalje.

Iako podaci portala Crozilla.com na mjesečnoj razini u većini gradova pokazuju pad traženih cijena, tijekom listopada porast je zabilježen na cijenama stanova u Šibeniku i Rijeci, dok su one u Osijeku i Zadru ostale jednake rujanskima.

Cijene zagrebačkih stanova prema Crozillinim su podacima na mjesečnoj razini pale za 1,2 posto, a za jedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1620 eura. Na godišnjoj razini cijene tamošnjih stanova pale su za 5,5 posto, te čak 9,1 posto u odnosu na listopad 2011.godine.
Kako se kreću cijene po kojima se zagrebački stanovi prodaju komentirala je Ivana Vukoje, direktorica agencije za nekretnine Dom ekspert d.o.o.: „Cijene padaju konstantno, čak i sada. Međutim, nisu cijene svugdje pale jednako. U prvom udaru pada cijena, najveće promjene su se desile u rubnim dijelovima Zagreba, konkretno u Sesvetama. Cijene nekretnina u centru Zagreba padale su vrlo sporo i upravo na tim lokacijama je bilo prostora za snižavanjem. Cijena novogradnje u Sesvetama 2007. godine kretala se oko 1600 eura po metru kvadratnom, a starogradnje oko 1250 eura po metru kvadratnom. Danas je cijena za novogradnju 1100-1250 eura po metru kvadratnom, a za staru gradnju oko 750-800 eura po metru kvadratnom. To je veliki pad vrijednosti ako promatramo u postotcima.“

Pulskim je stanovima prosječna tražena cijena metra kvadratnog iznosila 1312 eura, što predstavlja mjesečni pad od 1,6 posto, te godišnji pad od 6,7 posto. Lagani mjesečni porast od 0,02 posto, te godišnji pad od 4,1 posto tijekom listopada zabilježen je u Rijeci, a za jedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1405 eura. Cijene stanova u Zadru na mjesečnoj se razini nisu mijenjale, dok su na godišnjoj razini porasle za 4,2 posto, a njihova je cijena tijekom listopada iznosila 1643 eura po metru kvadratnom. Splitskim je stanovima prosječna tražena cijena „kvadrata“ iznosila 2015 eura, što predstavlja mjesečni pad od 4 posto te godišnji pad od 5,4 posto.
Mjesečni porast od 4,5 posto bilježe stanovi na području Šibenika, čija je prosječna tražena cijena, prema Crozillinim podacima u prosjeku iznosila 1499 eura po metru kvadratnom.

Zagreb –migracija u jeftinije kvartove?

Podaci portala Crozilla.com pokazuju kako je Zagrebačkim stanovima tijekom listopada cijena bila niža no lani, ali i niža no prethodni mjesec.

Kada je riječ o zagrebačkim stanovima, osim cijena koje su pale, dolaskom krize promijenilo se još nešto: „Primijetili smo da se ipak jedna stvar malo češće dešava sada u vrijeme krize nego prije krize. Ljudi nisu voljni promijeniti radikalno kvart. Naime, jako rijetko se dešava da će osoba koja je cijeli život živjela na zapadnom dijelu grada, doseliti u istočni dio grada. Kako su cijene stanova najpovoljnije u Sesvetama, primijetili smo da je to bio dovoljan razlog da se u Sesvete dosele ljudi iz centra Zagreba kao i oni sa zapadnog dijela“, rekla je Vukoje.

Na godišnjoj razini, tj. u odnosu na lanjski listopad, najveći pad zabilježen je na istočnom dijelu grada i u Novom Zagrebu, a u oba je dijela grada zabilježeni pad prosječnih traženih cijena iznosio 9,8 posto – pokazuju to podaci portala Crozilla.com.
Stanovima koji su smješteni na zapadnom dijelu grada bilježe mjesečni pad cijena od 0,8 posto i godišnji od 6,4 posto, što je cijenu metra kvadratnog spustilo na 1552 eura. Na mjesečnoj razini najveći pad cijena zabilježen je na istočnom dijelu grada, gdje je prosječna tražena cijena stanova bila za 2,1 posto niža no mjesec ranije, a za jedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1555 eura. U Novom Zagrebu je prema podacima portala Crozilla.com prosječna tražena cijena metra kvadratnog na mjesečnoj razini pala za 1,2 posto, te je iznosila 1286 eura po metru kvadratnom. Centar grada bilježi pad mjesečni cijena od 0,5 posto i godišnji pad od 5 posto, pa je prosječna tražena cijena u tom dijelu grada tijekom listopada iznosila 1947 eura po „kvadratu“.

Ivana Vukoje iz agencije Dom ekspert d.o.o. rekla je kako se uvijek traže kvalitetne nekretnine, a kada je riječ o stanovima kriteriji koji najčešće označavaju prioritet su, kako navodi, dobra lokacija s obzirom na prometnu povezanost, blizina javnih gradskih prijevoza, vrtića, osnovne škole i ostalih sadržaja. Vukoje napominje i kako je vrlo bitan maksimalno iskorišten raspored i dobar razmještaj prostorija, te dodaje: „Što se tiče karakteristika nekretnina, kupci imaju uvijek iste ili više-manje iste afinitete. Traže se dvosobni stanovi s jednom spavaćom sobom do 40 „kvadrata“, trosobni ili 2,5-sobni stanovi do 55 metara kvadratnih, te četverosobni stanovi s garažom. Kupci traže stanove maksimalno iskorištenog rasporeda, vrlo kvalitetna tlocrtna rješenja. Što je stan bolje iskorišten i funkcionalan, ima manju kvadraturu, a što ima manju kvadraturu ima i manju ukupnu cijenu. Prije ili kasnije mora se napraviti klasifikacija među nekretninama. Ne može vrijediti jednako stan s lošim rasporedom kao i stan odličnog rasporeda gdje je iskorišten svaki četvorni centimetar prostora.“

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>