Biti podstanar u Hrvatskoj

Veliki problem današnjice je pravo na stan. Računica pokazuje da je rata stambenog kredita za kupnju stana viša od stanarine za iznajmljivanje.

Stoga se građani zbog nedostatka novaca češće opredjeljuju na podstanarstvo. U razvijenim zemljama Europe tek manji dio stanovništva živi u vlastitim kućama, a gotovo cijeli životni vijek provede u iznajmljenim stanovima.
U razgovoru za portal Crozilla, predsjednik udruge Pragma, Nedjeljko Marković kaže da su cijene najma precijenjene s obzirom na veličinu, kvalitetu gradnje, uređenja interijera i lokaciju stanova. Zbog velike potražnje stanova manje kvadrature raste njihova cijena i izjednačava se cijenama najma dvosobnih stanova. Uz to komentira kako nerazmjeran omjer kvalitete i cijene stanova najviše dolazi do izražaja u Zagrebu kojeg mladi odabiru za školovanje i pronalazak zaposlenja.

Marković navodi kao najveći problem podstanara  neprijavljivanje stanova. Kazne iznose od 500 do 50.000 kuna no rijetko  kada su naplaćivane pošto se kršenje zakona dobro prikriva. Prijava bi povećala i najamninu tako da podstanari toleriraju nesklapanje ugovora o najmu i neprijavljivanje. Kao veliki problem  navodi lošu kvalitetu skupih stanova, problem oko plaćanja pričuve koju bi trebao plaćati vlasnik i ne vraćanje pologa podstanarima što je opet posljedica nesklapanja ugovora o najmu.

Prema neslužbenim podacima udruge Pragma u Hrvatskoj je oko 120.000 najmoprimaca. No službeni podaci iz 2001. bilježe svega 42.195 takvog kućanstava, a podaci koji bi pokazali novije i realnije stanje  nisu dostupni. Procjenjuje se da je u Zagrebu oko 30.000 podstanara, a tek je 3741 prijavljeni iznajmljivač. U Splitu, u kojem ima više od 20.000 podstanara, tek je 525 legalnih iznajmljivača stanova. U Rijeci ih je 965, a u Osijeku 792.

Marković kaže da većina stanovništva Hrvatske podstanarstvo smatra privremenim rješenjem, pa se ne obraća  velika pažnja na probleme s kojima se susreću. Bitno je zakonski regulirati status najmoprimca kako bi ostvarili pravo na povlastice koje im država nudi.

U daljnjem razgovoru, Marković ističe da bi pravo na stan trebalo postati Ustavom zajamčeno pravo. Udruga Pragma je Vladi RH uputila prijedlog ustavnih promjena u kojima s jamči pravo na priuštiv, dostupan i kvalitetan stan. Kao posebno ugroženu skupinu pri ostvarivanju prava na stan navodi osobe s invaliditetom, obitelji s djecom i mlade obitelji, radnike migranti, starije osobe, Rome, žene žrtve nasilja i prognanike. Udruga pokreće i projekt „Želim znati – pravo na stan“.
Cijeli intervju s gospodinom Nedjeljkom Markovićem pročitajte na ovoj poveznici:            SAVJETI – NOVOSTI

Komentari
  1. 7 godina ago

Odgovori na Silvia Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>